15. siječnja 2012.

Beat Manifest 2012.

U Zagrebu 20. siječnja 2012. godine održat će se tzv. Beat Manifest stvaratelja i promotora originalne urbane glazbe, kulturni manifest s ciljem komentiranja i pronalaženja rješenja za probleme s kojima se susreću autori i promotori urbane glazbe u Hrvatskoj. Organizatori ovog događaja su Udruga Vibra, Clubture i Beat Bustersi u suradnji s Grafičkom školom u Zagrebu.

Ekipa Beat Bustersa, koja je prošlo ljeto gostovala u Slavonskom Brodu pozvala nas je da sudjelujemo u raspravi. Šaljemo našeg čovjeka Nightmarea, a mi (i vi) ostali pratit ćemo sve uživo preko Ustreama, a poslije i na YouTubeu. Uz Nightmarea kao predstavnika Brloga, bit će tu i šezdesetak drugih gostiju, svi iz glazbenog svijeta Hrvatske.

U nastavku pročitajte Manifest kojeg prenosimo u cijelosti.

BEAT MANIFEST 2012.

stvaratelja i promotora originalne urbane glazbe

1. KLUBOVI

Klubovi koji osim uvoza bandova i strane glazbe, nastoje proizvesti i novu vrijednost suočeni su s problemima koji nastaju u razvoju projekata ili scene. Manja posjeta, jeftinije ulaznice, manja konzumacija, jer se radi o ulaganju u bandove i pojedince koji će jednoga dana predstavljati kulturu i izvan Hrvatske.

AKO KLUBOVI OMOGUĆUJU RAZVOJ AUTORSKIH BANDOVA, U TOME TREBAJU BITI PODRŽANI I OD DRŽAVE U OBLIKU MANJIH POREZA ili DRUGIH POVLASTICA, JER TIME PRIPREMAJU DOMAĆU IZVOZNU SCENU.

2. MINIMALNA AUDIO OPREMA

Popisi minimalne kvalitete opreme trebaju biti dostupni vlasnicima manjih klubova i kafića, koji pak moraju imati certifikat da to i ispunjavaju. Neki poznati bandovi se žale da od 10 koncerata na 2 imaju minimalne uvjete.

KLUBOVI TREBAJU ULOŽITI U UVJETE ZA IZVOĐENJE I SLUŠANJE GLAZBE.

3. ULAZNICE – MARKO YESH, JABBATON

“Podrži ono do čega ti je stalo” trebala bi biti krilatica i kao banner se prikazivati na siteovima, isto kao što se potiče kupovina legalnog softvera. Propusnice bi se trebalo osigurati samo za ljude iz struke (producente, fotografe, glazbenike) koji mogu pomoći oko nečega, ostvariti korisne kontakte za suradnju i biti “crowd” kada fali gostiju.

OBRAZOVATI PUBLIKU DA ODVOJI DIO NOVCA ZA PROGRAM.

4. PLAKATIRANJE

Mali i urbani klubovi koriste plakatiranje jer je sve ostalo preskupo u odnosu na troškove koncerta manje poznatih bandova. Grad bi onima koji rade za troškove trebao omogućiti legalna mjesta za promociju.

BESPLATNA PLAKATNA MJESTA OD GRADA ZA DOGAĐAJE MANJE OD 300 LJUDI.

5. MJERENJE BUKE I KVALITETE OZVUČENJA – IVAN DJUREK, PREDSJEDNIK UDRUGE AUDIO INŽENJERA

U klubovima treba povremeno mjeriti dozvoljenu glasnoću slušanja. Tko pretjera, treba biti sankcioniran jer je to ugrožavanje zdravlja. Ili u klubu mora postojati oznaka “obavezno nošenje čepova za uši”.

NE PRELAZITI DOZVOLJENU GLASNOĆU SLUŠANJA.

6. ORIGINALNOST vs KOPIRANJE

Sve naše nacionalne hitove na koje smo ponosni kad-tad čujemo u originalu na nekom stranom jeziku. Originalni domaći autori su uvijek u depresiji zbog sporosti uspjeha u odnosu na plagijat, a “nacionalna baština” je neprestano pod prismotrom svjetskih institucija za zaštitu prava.

POTENCIRATI ORIGINALNOST U KOMPONIRANJU I PRODUKCIJI.

7. DJ-ing – SERGEJ LUGOVIĆ, SIRUP

DJ koji pušta i svoje autorske kompozicije ili od prijatelja imao bi mogućnost osigurati prihod od autorskih prava sebi ili kolegama i to bi ga dodatno motiviralo. No treba pritom spomenuti da to funkcionira samo ako je sistem potpuno uređen, jer će u suprotnom vlasnici klubova izbjegavati DJ-e koji kompliciraju s papirima i prijavama prije koncerta. Na taj način omogućuje se i podrška domaćim originalnim autorima i producentima.

DJ-I TREBAJU PRIJAVLJIVATI PUTEM INTERNETA SVOJU PLAYLISTU.

8. KAFIĆI / RESTORANI

Mjesta koja okupljaju ljude između ostalog i po glazbenom ukusu bi trebala emitirati i nuditi na prodaju originalnu hrvatsku glazbu. Gostima bi tako bilo moguće čuti i ponijeti glazbu sa sobom, a stvorila bi se i određena mogućnost izbora što želimo slušati u nekom prostoru.

UDRUGE MOGU UREĐIVATI GLAZBENI PROGRAM U ODREĐENOM JAVNOM PROSTORU.

9. RADIJSKI UREDNICI – TOPSI, RADIO 808

Radiji ne emitiraju domaće indie labelove a radiji gube utrku s vremenom i zatupljuju slušaoce hitovima starim i 30 godina. Omogućiti emitiranje domaće instrumentalne glazbe bar u noćnim terminima.

NEOVISNI RADIJSKI UREDNICI KOJI PRATE i EMITIRAJU DOMAĆU URBANU GLAZBU.

10. HRT – JELENA BALENT, UREDNICA HRVATSKOG RADIJA

Stvarna realizacija količine domaće urbane glazbe trebala bi biti bliža misiji ove javne ustanove i zakonima o informiranju, edukaciji i zaštiti vrijednosti. Pomodno, popularno, profitabilno ne bi trebali biti prihvaćeni kriteriji.

HRT JE JAVNA USTANOVA S VELIKIM MOGUĆNOSTIMA KOJE TREBA OBOGATITI I OŽIVITI U SURADNJI S URBANIM GLAZBENICIMA, SLUŠATELJIMA I GLEDATELJIMA.

11. FESTIVALI – VEDRAN MENIGA, SEASPLASH

Uglavnom su programi puni stranih priznatih umjetnika, a domaći bendovi nikad nisu na nivou ukusa organizatora ili im se nudi besplatan angažman. Tako je svake godine situacija na domaćem terenu sve siromašnija.

OMOGUČITI DOBRE UVJETE ZA DOMAĆE GLAZBENIKE NA FESTIVALIMA!

12. IZDAVAŠTVO – DANIJEL BADANJAK, DANIJEL SIKORA – MOONLEE, GEENGER RECORDS

Stara pravila u glazbi funkcioniraju još samo na velikim estradnim imenima. Glazbenici sav novac potroše na snimanje i ne ostane im za predujam ZAMPU i glass master. CD ionako sakuplja prašinu na polici, preskup je.

OMOGUĆITI LEGALNU PRODAJU CD-A RADI PROMOCIJE GLAZBE PO POVOLJNOJ CIJENI.

13. INTERNET

Internet nudi nove opcije izdavanja i distribucije glazbe. Hrvatska je odnedavno članica Paypal sustava. Strani producenti tvrde da je direktna prodaja bez posrednika omogućila povrat sredstava i bez milijunskih naklada. Svemu se treba prlagoditi i zakon koji je očito skloniji cenzuri i kontroli.

KORISTITI ZA UDRUŽIVANJE I OBOGAĆIVANJE KULTURNIH VRIJEDNOSTI (CREATIVE COMMONS).

14. ZAMP

Treba izjednačiti dosljednost kod prikupljanja i raspodjele novca – naime prikuplja se na lipu, a djeli paušalno, jer ne postoje precizni podaci o emitiranju. Postoje agencije koje se bave praćenjem emitiranja u svim medijima i trebale bi obavljati taj posao nezavisno. Za indie scenu treba otvoriti sve mogućnosti prodaje i emitiranja dok zarada ne prijeđe iznos koji se isplati oporezivati.

UVESTI TRANSPARENTNO PRAĆENJE EMITIRANJA I ISPLAĆIVANJA.

15. HGU, HDS, HDU

Biti otvoreniji podijeliti informaciju sa svima koji je traže i pružiti podršku u snalaženju s pravnim i ostalim pitanjima glazbenika u modernim vremenima. Informiranost potiče osvještenost korisnika i njihovo aktivnije uključivanje u promjene koje dolaze.

OMOGUĆITI BOLJE INFORMIRANJE O PRAVIMA GLAZBENIKA I OSTALIM AKTUALNIM PITANJIMA.

16. HZSU

Tamo gdje postoji mogućnost odluke na temelju mišljenja, postoji i mogućnost manipulacije. U Sloveniji npr. postoji prag uvjeta i tko ga prijeđe zaslužuje podršku.

PREMA PROPISANIM KRITERIJIMA TREBA OMOGUĆITI ILI PREKINUTI ČLANSTVO, BEZ MIŠLJENJA KOMISIJE.

17. MINISTARSTVO KULTURE – IVAN KAPEC, GLAZBENIK

Na pozive za nastupe hrvatskih bandova ili pojedinaca u inozemstvu imati spreman hitrorezni postupak potpore i realizacije gostovanja. Hrvatska je turistička zemlja i to je prava i najjeftinija promocija.

FINANCIRATI PROJEKTE KOJI PRATE STANJE URBANE GLAZBE U SVIJETU.

18. ŠKOLSKA GLAZBENA EDUKACIJA

Skupine aktivnih glazbenika trebaju predavati glazbu po školama. Kroz praktične primjere melodije i ritma, naučiti prepoznavati glazbene forme u urbanoj glazbi. Možda se tako spasi postotak mladih od sveprisutnog turbo folka (90% srednjoškolaca).

EDUKACIJA TREBA PRATITI VRIJEME I BITI SUFINANCIRANA.

19. TURIZAM – LUKA PAVIĆ, TERRANEO

Treba osmisliti i razraditi planove i ideje o glazbenim događanjima i manifestacijama različitih žanrovskih karaktera u turističkoj sezoni, te navesti lokalne samouprave i turističke zajednice pojedinih središta da te ideje financijski i organizacijski podrže.

ORGANIZIRATI SUFINANCIRANE GLAZBENE PROGRAME TIJEKOM TURISTIČKE SEZONE!

20. CENTAR KULTURE – DUBRAVKO JAGATIĆ, KRITIČAR, MANAGER

Stvara dobar i zdrav temelj društva odgovornih, kreativnih i sposobnih ljudi, koji će stvarati nove vrijednosti. Mladi u Slavonskom Brodu npr. nastoje da im netko otključa dom kulture koji je prazan i neiskorišten.

OSLOBODITI PROSTORE ZA KREATIVNI RAZVOJ DRUŠTVA KROZ MLADE.

21. KOMUNIKACIJA STRUKE

U posljednje vrijeme postoji mnogo struja koje teže istom cilju, ali se međusobno ne poznaju i ne udružuju. Često se npr. isti dan događa više tematski istih evenata.

PODIJELITI ZNANJA, ISKUSTVA I PLANOVE.

22. MANAGEMENT – VANJA PRIMORAC; RAMBO AMADEUS, TAMARA OBROVAC

Bez ljudi koji se bave menagementom sami glazbenici se moraju time baviti i onda se ne bave glazbom. Što je to kulturni management, kako zaraditi i osjećati se dobro? Zašto mladi ne sanjaju o tom poslu?

ORGANIZIRATI TEČAJEVE ZA KULTURNI MENAGEMENT.

23. OSOBLJE I OSIGURANJE U KLUBOVIMA

Svi posjetitelji kluba trebaju biti dobrodošli i prihvaćeni kao razlog postojanja kluba, a ne obrnuto.

OSIGURANJU KLUBOVA TREBA OMOGUĆITI DODATNO OBRAZOVANJE O ULJUDNOSTI ALI I NJIHOVIM OVLASTIMA.

24. GLAZBENIK OBRTNIK

Fiksni doprinosi su 3000 kuna mjesečno. To bi značilo da glazbenik mora odraditi 6 koncerata po 500 kuna neto mjesečno samo da bi platio doprinose!!! Istovremeno sve institucije vezane za ostvarivanje dobiti od glazbe funkcioniraju djelomično ili nikako, a ostvaruju od same glazbe poprilično visoke svote novaca.

GLAZBENICIMA STVORITI UVJETE ZA RAD I ZARADU.

Ako vam se što od ovoga sviđa, ima smisla i možete konstruktivno pridonijeti razvoju urbane glazbene scene, pojavite se u Zagrebu, 20. siječnja u TV studiju Grafičke škole, Marina Getaldića 2 u 16h. Netko od nas će sigurno biti tamo!